——————————————————

Na istočnoj strani otoka Krka smještena je općina Dobrinj s istoimenim središtem. Dobrinj se nalazi ne brežuljku visokom oko 200 metara i jedan je od srednjovjekovnih kaštela koji su u prošlosti bili središta pismenosti.

Posebna vrijednost tog lijepog mjesta je spoznaja da se župna crkva sv. Stjepana spominje već u 12. stoljeću.

O Dobrinju kao tadašnjem središtu glagoljaštva svjedoči niz dokumenata i glagoljaških natpisa.

Dobrinjština je stoljećima bila izrazito poljoprivredni kraj. Bilo je zastupljeno i stočarstvo, te maslinarstvo kao i iskorištavanje šumskog bogatstva. Mjesto je poznato i po živopisnoj narodnoj nošnji, folklornim manifestacijama, školi sopela ( krčki puhački instrument ) te tradicionalnoj domaćoj kuhinji. U ovom otočnom središtu prevladavaju autohtone kamene kuće i uske kamene ulice koje odišu prošlim vremenima.

Nedaleko Dobrinja nalazi se špilja Biserujka koja oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika. To je jedina špilja na otoku, od njih više od 50, uređena za prijam posjetitelja. Prema legendi, špilja je ime Biserujka (biser) dobila prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima.

Ne samo zato što je Dobrinj vjekovno administrativno, vjersko i kulturno središte dobrinjskog kraja, već i zato što pisana povijest počinje upravo spomenom Dobrinja. Listina slavnog Dragoslava iz 1100. godine, jedan od najvažnijih hrvatskih glagoljskih dokumenata, nastao je „..pred Dobrinjem, poli crikve svetoga Vida…“. U tom dokumentu spominju se općina („komun“) i župa Dobrinj, te župna crkva svetog Stjepana.